Windows je najčešće korišteni i najrasprostranjeniji operativni sistem. Prve verzije Windows-a su predstavljale grafičku nadogradnju DOS-a(Win3.1 i Win3.11). Pojavom verzije 95, Windows postaje kompletan i nezavisan operativni sistem. Neke od najpopularnijih verzija ovog operativnog sistema su Windows XP, Windows 7, a danas je aktuelna i popularna verzija Windows 10. Osnovna karakteristika im je grafičko okruženje. Dakle, sve naredbe su predstavljene grafički preko sličica(ikona) ili preko menija. Windows omogućava istovremeni rad sa više programa tzv.multitasking. Svaki program je predstavljen u svom prozoru, a rukovanje prozorima je praktično i jednostavno. Omogućena je jednostavna razmjena podataka među aplikacijama preko zajedničkog dijela memorije, tzv. Clipboard-a. Clipboard je omogućio maksimalnu iskorištenost specifičnosti pojedinih programa u radu(tekstualni editor, grafički programi, tabelarni programi).
Radno okruženje Windows-a je prilagodljivo potrebama različitih korisnika.
Isto tako, instaliranje novih softverskih komponenti se vrši jednostavno putem meni vođenih dijaloga,
uz pomoć tzv. Wizarda(čarobnjaka), tako da za instalaciju nije potrebno posebno informatičko znanje.
Instaliranje hardverskih komponenti je također olakšano, prije svega zbog tehnike Plug and Play(utakni i koristi).
Struktura podataka predstavljena folderima i datotekama je jasna i pregledna, te jednostavna za manipulaciju.
Radna površina Windows-a se naziva desktop(radni sto). Organizovana je onako kako ljudi obično organizuju svoj radni sto. Tu se nalaze dokumenti sa kojima radimo, te alati potrebni za rad. Ikonice koje se nalaze na desktopu su sličice koje predstavljaju programe, datoteke, foldere i slično. Linija koja se nalazi na dnu ekrana, naziva se linija poslova ili taskbar, a na njoj su prikazane ikone svih aktivnih programa, odnosno otvorenih prozora. Na lijevoj strani je dugme Start, a na desnoj ikone pojedinih programa i neke ikone za sistemska podešavanja. Windows operativni sistem je baziran na koncepciji prozora, po čemu je i dobio naziv. Prozor u Windows OS je pravougaoni uokvireni element na ekranu, a može da predstavlja neki program, folder i slično.
Windows Explorer je jedan od najviše korištenih programa iz operativnog sistema Windows. To je program koji služi za pretraživanje sadržaja računara, ali i za organizaciju podataka na računaru: kreiranje, premještanje, te brisanje datoteka i foldera. Radni prostor Windows Explorera može da ima različite prikaze, a izmjena prikaza je moguća iz menija View ili još jednostavnije pomoću dugmeta Views iz alatne trake. Radi preglednosti i lakšeg rada, možemo izvršiti sortiranje sadržaja po imenu tj abecednim redom(prvo folderi, a zatim datoteke), po veličini, po tipu, te po datumima zadnje izmjene.
Datoteka je strukturirani skup podataka, sadržajno povezan, te pohranjen u memoriji računara. Datoteka je pojam s kojim se susrećemo i u svakodnevnom životu, naravno, uz zanemarivanje dijela definicije o memoriji računara: knjiga, slike, novine, spisak namirnica itd. Knjiga je npr. strukturirani skup podataka, sadržajno povezanih i pohranjenih na papiru. Isto vrijedi i za slike, novine itd. Dakle, ovdje govorimo o istim podacima zapisanim na drugačiji način, tj. u elektronskoj formi.
Svaka datoteka posjeduje niz atributa, a jedan od osnovnih atributa je tip datoteke. Tip datoteka je određen nastavkom(ekstenzijom) u nazivu datoteke.
Kod nekih tipova možemo uočiti nekoliko različitih nastavaka. Nastavci dolaze od programa u kojem je datoteka kreirana.
Naziv datoteke sastoji se iz dva dijela: prvi je ime koje kreira korisnik, a drugi je nastavak koji dodaje sam program u kojem je datoteka kreirana.
Datoteka prva kreirana u Word-u i datoteka prva kreirana u Paint-u su dvije različite datoteke: prva.doc i prva.bmp.
Također, svaka datoteka posjeduje: veličinu(u bajtima), regulisanje prava na čitanje i pisanje, datum nastanka, datum zadnjeg pristup i datum zadnje izmjene.
Sve datoteke koje kreiramo, kao i datoteke programa nalaze se u memoriji računara – na disku.
Uporedimo kućni ormar sa diskom! Sve stvari u ormaru(majice, hlače, čarape itd) mogu da predstavljaju
različite datoteke na disku. Zamislimo da je ormar jedna cjelina, bez polica i ladica. Koliko bi nam
vremena i truda trebalo da pronađemo bilo koju stvar iz ormara? Ista bi situacija bila i sa datotekama
na disku kada bismo ih sve, bez ikakve organizacije, smjestili direktno na disk. Morali bismo svaki
put kad nam zatreba neka datoteka pretraživati čitav disk dok je ne pronađemo. To bi nam znatno
usporilo rad i izgubili bismo dragocjeno vrijeme. Ormar sa policama i ladicama u koje su uredno
smještene naše stvari nam omogućava da brzo i lahko nađemo ono što nam treba: majice u jednoj polici,
hlače u drugoj polici, čarape u jednoj ladici, šalovi u drugoj ladici itd. Analogno ladicama i policama
ormara, na disku računara imamo foldere(fascikle, direktorije).