S obzirom na način obrade podataka, razvoj naprava i uređaja za računanje možemo podijeliti na četiri razdoblja:
Abakus je najstarija sprava za računanje na kojoj je bilo moguće izvoditi operacije sabiranja, oduzimanja, množenja i djeljenja. Računanje se izvodilo ručno pomicanjem kuglica duž nekoliko paralelnih šipki.
Abacus
John Napier je izdao prve štampane logaritamske tablice i na osnovu njegovih principa napravljeno je ručno logaritamsko računalo koje je bilo u upotrebi sve do sredine 70-tih godina XX vijeka.
John Napier
Blaise Pascal je autor prve digitalne mašine, tj Pascalovog kalkulatora za sabiranje i oduzimanje koja je mogla baratati sa najviše 8 cifara. Radila je na principu okretanja točkića oko ose označene skalom od 0 do 9, pri čemu se nakon prelaska cifre 9 sljedeći točkić pomicao za 1.
Pascalina
Gottfried Wilhelm von Leibnitz je razvio napredniju mašinu(Lajbnicov kalkulator) koja je izvodila osnovne računske operacije. Princip rada se bazirao na spregnutim zupčanicima, kao kod satnog mehanizma.
Lajbnicov kalkulator
Charles Babbage je konstruisao diferenciranu i analitičku mašinu koja je imala gotovo sve karakteristike, principe i način rada današnjih računara. U to vrijeme tehnologija nije bila razvijena da bi mogla pratiti Babbage-ove ideje, tako da će se one tek kasnije realizovati.
Bebidžova analitička mašina / Charles Babbage
Herman Hollerith je napravio uređaj za čitanje bušenih kartica koje su napravljene od tvrdog papira , a na kartice se po unaprijed zadanom ključu utiskuju u obliku rupica različita slova, znakovi i brojevi. Ovaj uređaj je korišten za prvi popis stanovništva u SAD-u 1890.godine.
Herman Hollerith
John Presper Eckert i John William Mauchly predstavljaju elektronsku mašinu za računanje, računare
- ENIAC(Electronic Numerical Integrator And Calculator)
- UNIVAC(Universal Automatic Computer)
Računari su zasnivali svoj rad na vakuumskim elektroničkim cijevima, bili su velikih dimenzija, trošili su puno energije i često se kvarili.
ENIAC / UNIVAC
John von Neumann je predstavio funkcijski opis računara kod kojeg se podaci i programi pohranjuju u memoriju računara. On pojednostavljuje arhitekturu računara predlažući korištenje binarnog umjesto dekadnog brojnog sistema. Ovakva arhitektura se koristi i kod savremenih računara.
John von Neumann
Za kraj pogledajte jedan zanimljiv ilustrativni video: